Investicijski fondovi su financijske organizacije ili institucionalni investitori koji prikupljaju sredstva svojih ulagača, a potom ih ulažu u kratkoročne i dugoročne investicije, odnosno u različite financijske oblike.
Investicijski su fondovi u razvijenim zemljama Zapada prisutni već više od pola stoljeća, a njihov naročito brz razvoj uslijedio je pojavom globalizacije svjetskog tržišta kapitala i ekonomije općenito (npr. 1980. g. u SAD je bilo registrirano oko 500 fondova, a 1996. g. ta je brojka povećana na više od 7000). Procjenjuje se da je u investicijske fondove u svijetu uloženo oko 15 000 mild.$ (15 000 000 000 000$).
Osnovni razlog zbog kojeg se u investicijske fondove godišnje ulaže stotine milijardi dolara leži u jednostavnoj činjenici da se kroz investicijske fondove može ostvariti veća dobit od klasično uloženih sredstava u banke i štedionice. Prednost ulaganja sredstava u investicijske fondove očituje se u većoj mogućnosti podjele rizika uloženih sredstava. Bitna prednost fondova je i profesionalno upravljanje i vođenje portfelja jer ono uvažava osnovna načela profitabilnosti, sigurnosti i likvidnosti kao i mogućnost ostvarivanja nižih troškova u trgovanju vrijednosnicama i drugim financijskim oblicima zbog velike mase poslovnih transakcija i postojanja odgovarajućih mehanizama nadzora i zaštite ulagača (zakonski propisi, komisije čije članove imenuje Vlada, i dr.).
Navedimo primjer - osnivač investicijskog fonda svoj osnivački ulog (npr. 1.000.000 $) uloži u 50 različitih vrijednosnih papira (dionica i/ili obveznica). Taj svoj portfelj podijeli na 1.000 dijelova (udjela). Vrijednost jednog udjela u prvom trenutku je 1.000$, no ta vrijednost raste ili pada (što ovisi o promjeni cijena dionica i/ili obveznica u koje fond ulaže). Kada u fond uložite npr. 1.000 $, kupili ste jedan udio i tako postali vlasnikom 50 različitih vrijednosnih papira.
Prema načinu prikupljanja sredstava razlikujemo:
Prema vrstama vrijednosnih papira u koje ulažu razlikujemo:
Prvi otvoreni investicijski fondovi pokrenuti su početkom 1999. godine. Većina je orijentirana na ulaganje u vrijednosne papire hrvatskih izdavača. Informacije o fondovima registriranima Hrvatskoj nalaze se na www.in-fin.info/cijene-prinosi-otvorenih-investicijskih-fondova/
Ima ih preko 10.000, različitih su ulagačkih politika i različitih rizika ulaganja. Trenutno su "hit" fondovi koji ulažu u tzv. tržišta u razvoju (a najaktualniji su fondovi koji ulažu na tržišta Rusije, Kine, Indije, Brazila, te fondovi koji ulažu u prirodne resurse - rude, vodu, naftu, plin, ...)
Nakon što se odlučite za fond (ili više njih) najprije je potrebno ispuniti pristupnu izjavu (za fondove KD Victoria, KD Balanced, KD Adria Bond i CEBA Balanced) ili zahtjev za kupnju udjela (za ostale fondove). Razlika je samo u tome što u se pristupnu izjavu ne upisuje podatak o iznosu uloga, a u zahtjev za kupnju ga je potrebno upisati. U navedene dokumente potrebno je upisati i: ime i prezime ulagača, adresu, broj osobnog dokumenta (radi identifikacije kod isplate), JMBG i kontakt telefon, i/ili fax, i/ili e-mail. Ispunjavanje pristupne izjave i/ili zahtjeva za kupnju udjela ne obvezuje na uplatu već samo omogućuje da uložite kad poželite. Takva najava mogućeg ulaganja potpuno je besplatna.
Detaljne informacije o tehnologiji ulaganja u pojedini fond, kako do pristupne izjave ili zahtjeva za kupnju, kako do uloženih novaca i ostale informacije možete vidjeti klikom na ime fonda iz tablice na vrhu ove stranice ili direktno pomoću ovog linka.
Važna napomena - uplate u fondove izvršavaju se isključivo preko poslovnih banaka, pošte ili FINA-e. Osim općom uplatnicom, uplate se mogu izvršiti i Internetom.